You are currently viewing DA LI SE KRALJ PETAR ZA OVO BORIO?

DA LI SE KRALJ PETAR ZA OVO BORIO?

Pred najavljeno otkrivanje spomenika Kralju Petru I u utorak, 30. novembra, Gradski odbor Demokratske stranke želi da podseti na određene činjenice vezane za istorijski trag Petra I Karađorđevića i da postavi pitanja inicijatorima podizanja ovog spomenika.

Petar I Karađorđević je ostao u istoriji upamćen i kao učesnik u ustanku protiv Turaka u Hercegovini 1875, poznatom kao „Nevesinjska puška“, pod pseudonimom Petar Mrkonjić i kao borac ne samo za nacionalno oslobođenje nego i kao istinska slobodarska ličnost koja je prevela na srpski jezik spis Džona Stjuarta Mila „O slobodi“ i za vreme čije je vladavine Kraljevina Srbija, od 1903, bila slobodna, demokratska zemlja, bez cenzure – sve ono što danas nije.

Pretpostavljamo da je ideja da se podigne spomenik baš Petru I Karađorđeviću potekla od strane Gradskog odbora Srpske napredne stranke, koji se u Subotici prikazuje kao navodni zaštitnik „srpskih interesa“.

Zbog toga, Gradskom odboru SNS-a postavljamo nekoliko pitanja u vezi sa zaštitom kulturnog nasleđa iz vremena države, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenica, potonje Kraljevine Jugoslavije, koja je stvorena upravo za vreme Kralja Petra I.

Da li smatraju prikladnim da spomenik tako značajnoj istorijskoj ličnosti kao što je Kralj Petar I osvane okružen kioscima brze hrane, pečenjarama i roštiljskim dimom? Mi verujemo da je ovakvo okruženje znak krajnje nebrige i nepoštovanja zasluga ličnosti kojoj se spomenik podiže.

Da li su svesni da za deset godina svoje vlasti nisu učinili ništa na sanaciji i revitalizaciji dva najznačajnija arhitektonska spomenika iz vremena države koju je Kralj Petar stvarao?

Prvi je onaj ispred kojeg se spomenik nalazi: objekat „Jadrana“, Sokolskog doma, odnosno Jugoslovenskog narodnog doma Kralja Aleksandra I Ujedinitelja, otvoren 1936. godine, po projektu subotičkog arhitekte Koste Petrovića – u to vreme je bio najveći novootvoreni sportsko-kulturni kompleks u Kraljevini Jugoslaviji. Gradski odbor Demokratske stranke je 2001. sprečio tadašnju opštinsku većinu da sruši objekat radi gradnje šoping mola, kao i potonje namere da se objekat ugrozi. Pripremama za sanaciju i adaptaciju celog objekta, zajedno sa stadionom malih sportova, pristupilo se 2012. godine. Sve je ovo zaustavljeno kada je 2013. SNS preuzeo vlast u gradu. U utorak će, stoga, u pozadini novog spomenika, zahvaljujuči nebrizi ili neznanju GrO SNS-a stajati zapušten, derutan objekat, kao jasan simbol koliko je GrO SNS-u zaista stalo do kulturne baštine nastale u zemlji koju je Kralj Petar I stvarao.

Drugi objekat od prvorazrednog značaja iz tog perioda, Berza rada, građena 1935. godine, za vreme te države, po projektu čuvenog novosadskog arhitekte Đorđa Tabakovića, na uglu ulica Zmaj Jovine i Đure Đakovića, danas poznato kao sedište SNS-ovih Javno komunalnih preduzeća „Parking“ i „Pijace“, u još je gorem stanju. I umesto da GrO SNS iskoristi sredstva „Parkinga“ i „Pijaca“ (za koja niko ne zna na šta se troše) za kompletnu rekonstrukciju objekta i dovođenje u prvobitno stanje i na taj način iskaže brigu prema kulturnom nasleđu, dobili smo mural pokojnom patrijarhu Irineju, nedoličan njegove uloge kao patrijarha SPC, umesto znamena koji zaslužuje.

Nadamo se da u GrO SNS ne caruju samo nebriga ili neznanje, nego i da postoji neko kome možda sve ove informacije nisu bile poznate i da će radi zaštite kulturnog nasleđa pokrenuti projekte kompletne rekonstrukcije i revitalizacije objekata Sokolskog doma i Berze rada, kao i istinskom uređenju prostora oko spomenika Kralju Petru I.

U protivnom, sve se svodi samo na jeftino, parolaško udaranje u nacionalna prsa. Subotica, u svakom slučaju, zaslužuje mnogo više i mnogo bolje od toga.

Informativna služba GrO DS u Subotici

Ostavite odgovor